djuzepeverdi

travijata (la travijata)

Generalna — Autor djuzepeverdi @ 01:08

Cesto spominjana kao najpoznatija opera Verdija.Komponovana je 1853.god. u istom razdoblju kao i rigoleto(1851), ova opera pripada kompozitorovoj popularnoj triologiji, u kojoj Verdi likove prikazuje na razlicite nacine. Uostalom, ne treba zaboraviti da je Travijata dozivela isprva veliki neuspeh, da bi potom Violeta postala jedna od najslavnijih lirskih heroina. inspirisana romananom ,,Dama s kamelijama,, Travijata je gradjanska drama koja najavljuje verizam u umetnosti.Violeta je savrsena junakinja,zabludela,rastrgana sumnjama,izgubljena.. Verdi je sa Travijatom stvorio zgusnutu operu u kojoj se brzo prelazi sa teme na temu.Orkestralni delovi zaokruzuju delo kao celinu-oblikovane kreativnom genijalnoscu,impresivno sazeti,neverovatno nadahnuti...

Radnja se odvija u Parizu i okolini, prema Diminoj drami oko 1700. godine, ali se najčešće postavlja (prema Verdijevoj zamisli) u vreme praizvedbe, odnosno, sredinom 19.veka 

 

Cin prvi

Salon u Violetinoj kući u Parizu. Violeta je organizovala zabavu da proslavi svoj povratak u društvo nakon kratkog, ali intenzivnog napada tuberkuloze. Među gostima su i njeni dugogodišnji prijatelji, a Gaston predstavlja svog prijatelja koji je zaljubljen u nju i koji je svaki dan dolazio da pita za njeno zdravlje dok je bila bolesna. Ona mu se podsmeva, ali iibaronu Dufolu koji se nije interesovao za nju. On odgovara da je zna tek godinu dana, a Violeta mu se podsmeva jer je Alfred „zna tek nekoliko minuta“.

Prijatelji pozivaju barona da nazdravi, ali on odbija, pa izbor pada na Alfreda. On nazdravlja lepoj Violeti i ističe da je ljubav najbitnija stvar na svetu, dok Violeta kaže da je to radost i zabava. Najednom, Violeti pozli i ona goste pošalje u drugu salu na igru dok ona dođe sebi. Alfred dolazi i izjavljuje Violeti ljubav. Ona ga odvraća od toga, jer misli da je nesposobna da voli i da njemu, poštenom mladiću, ne priliči da bude sa jednom kurtizanum. Ipak, daje Alfredu cvet kamelijei kaže mu da ga donese kada svene. Alfred srećan odlazi, a i gosti napuštaju zabavu jer već sviće. Violeta ostaje sama i čudi se kakva se to osećanja bude u njoj. Ona odbacuje ljubav kao ludost i veliča radost i zabavu, ali joj se stalno vraćaju Alfredove reči da je „ljubav samo bilo svemira“.

Cin drugi

Seosko imanje kraj Pariza. Alfred i Violeta su već tri meseca zajedno i napustili su vrevu Pariza da uživaju u samoći i ljubavi. Ipak, Alfred otkriva da Violeta tajno rasprodaje svoju imovinu da bi Alfredu pružila raskošni život koji zaslužuje i on postiđen odlazi za Pariz da podigne svoj novac iz banke.

U kuću dolazi Alfredov otac, Žorž, koji od Violete traži ogromnu žrtvu: da napusti Alfreda jer njena loša reputacija donosi sramotu njegovoj porodici i njegovoj kćeri, koja neće moći da se uda zbog toga. Violeta je očajna i preklinje Žorža da je ne tera na to, jer je tek pronašla pravu ljubav i ako ostane bez nje, umreće. Ipak, ona pristaje. Žorž odlazi, a Violeta piše oproštajno pismo Alfredu, u kojem ne navodi pravi razlog odlaska. Ona odlazi u Pariz da pokuša da zaboravi Alfreda, ali on kreće za njom da se sveti uprkos očevim molbama.

Scena druga

Zabava-maskenbal kod Flore. Razlaz Violete i Alfreda glavna je tema ogovaranja. Violeta dolazi u pratnji barona Dufola, a i Alfred je tu. On misli da ga je Violeta napustila zbog barona i on mu besno prebacuje u igri kartama. U nameri da zaštiti Alfreda od baronovog besa ona ga nagovara da ode. Skriva od njega pravi razlog što ga je ostavila i laže da je zbog ljubavi prema baronu. On je pred svima optužuje da je bila sa njim samo iz koristi i poziva sve da mu budu svedoci da joj on plaća za njene usluge. Baca joj u lice novac koje je osvojio u kartama. Svi su ogorčeni njegovim postupkom i osuđuju ga, baron ga izaziva na dvoboj, a pojavljuje se i Žorž Žermon koji govori da je nedostojan onaj koji "čak i u besu povredi ženu". Violeta Alfreda moli da joj oprosti i da će jednom znati kakvu žrtvu ona čini i tada će sve shvatiti.


Čin treći

Violetina spavaća soba. Teško bolesna od tuberkuloze, Violeta je sama i napuštena od sviju. Kraj nje je samo Anina. Dolazi doktor Granvil i ubeđuje je da će ozdraviti, ali ona zna da to nije istina. Dobija pismo od Žorža Žermona, koji poručuje da je baron ranjen, a da je Alfred u bekstvu. On joj obećava da će mu sve reći i da je čeka bolja budućnost. Ona je očajna, u strahu da će umreti sama, da na grob jedne posrnule žene niko neće staviti ni cvet. No, Alfred se pojavljuje i, pošto mu je otac sve objasnio, oprašta joj. Violeta i Alfred govore o novom životu koji ih čeka. Ali, za Violetu je kasno i ona umire na rukama voljenog Alfreda.

lica: 

 

  • Violeta Valeripariska kurtizana, sopran.
  • Flora Bervoanjena prijateljica, sopran.
  • Alfred Žermonmladić zaljubljen u Violetu, tenor.
  • Žorž Žermonnjegov otac, bariton.
  • Gaston, Vikont od LetorjeraAlfredov prijatelj, tenor.
  • Baron DufolVioletin zaštitnik, bariton.
  • Markiz d'ObinjiFlorin prijatelj, bas.
  • Doktor Granvil, bas.
  • AninaVioletina služavka, mecosopran.
  • ĐuzepeVioletin sluga, tenor.
  • Sluga kod Flore, bariton.
  • Prijatelji i sluge Violete i Flore, maske (hor).
 http://www.youtube.com/watch?v=NcKdnkGBSgA&feature=PlayList&p=2407CC749AC1C0DF&playnext=1&playnext_from=PL&index=4 -najpoznatija numera iz Travijate, zove se ,,Vinska pesma,,.Od poznatih numera iz ove opere izdvajaju se:
  • Zdravica „Pijmo, nek' pesma nam bude u duši“ (. Libiamo ne'lieti calici), prvi čin.
  • Violetina arija „Oh, možda je on“ ( Ah! Fors'e lui), prvi čin.
  • Alfredova arija „Kad nisam kraj nje“Lunge da lei), drugi čin.
  • Žoržova arija „Zar ti više nije drag“ (. Di Provenza il mare, il suol), drugi čin.
  • Igra andalužanki i matadora, drugi čin.
  • „Pozvah ga ja da dođe“ (. Invitato qui seguirmi), finale drugog čin.                                           Violetina arija „Zbogom, dani prošli“ ( Addio del passato), treći čin.
   
    
FOTOGRAFIJE IZ SNP-a 
                IZVODJENJE TRAVIJATE U SNP-U,NAJIZVODJENIJE PREDSTAVE(KRITIKA)
 Travijata je bila prva premijera kojom je 16. novembra 1947. godine počeo rad obnovljene Opere i dosad se, uporno, održavala na našem repertoaru. Do danas ova opera nije igrana samo u četiri sezone. 

Travijata je mnogo više od tužne priče o sudbini dame s kamelijama. Ona sadrži muzikom ispričanu sveopštu istinu o životu punom prepreka, nesporazuma i događaja koji uglavnom ne dolaze u pravo vreme - a upravo je to ono u čemu se svako od nas prepoznaje. Tokom višedecenijskog trajanja Travijate na našoj sceni, u ovoj roli su se oprobale mnoge novosadske i gostujuće umetnice, a pred kraj ove sezone, 25. maja 2002, dobili smo još jednu, novu Violetu - Danijelu Jovanović. Kao umetnica 21. veka, koja se formira u doba multimedijalnog prožimanja raznih žanrova i uticaja, ona je unela mnogo, sasvim svog, bliskog novim generacijama pozorišne publike. Na prvom mestu tu je moderno poimanje glume, prikazano kroz pažljivo izrađene nove detalje, oslobođene uobičajenih operskih manira i izveštačenosti. U vokalnom pogledu, kao najveći kvalitet ističemo osećajnost u nijansiranju fraza, svežinu i lakoću koloratura. Glasovna transformacija od lepršave virtuozne velike arije u prvom činu do lirskih i dramatičnih momenata drugog i četvrtog čina bila je uspešna - a upravo to je za mnoge soprane najveće iskušenje. Ukratko, to je kreacija koja neodoljivo pleni životnošću i šarmom. U ovoj predstavi se prvi put pojavila čitava ekipa mladih operskih solista, poteklih većinom iz klase naše primadone Vere Kovač Vitkai. Pre svih, Saša Petrović, kao Alfred, ostvario je svoju do sada najzahtevniju ulogu, potvrđujući da je solista na koga se može ozbiljno računati. Svetla i meka boja njegovog tenora deluje prijatno i pokretljivo, a srčanost i muzikalnost njegovi su aduti kojima će razviti svoje pevačke mogućnosti. 
U ulozi Flore nastupila je Željka Zdjelar studentkinja druge godine pevanja, privukavši pažnju na sebe dobro postavljenim glasom i spontanošću kretanja na sceni. Manje uloge Anine i d'Obinija primereno su tumačili studenti završne godine Akademije umetnosti u Novom Sadu i Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu - sopran Senka Soldatović i bariton Predrag Milanović. Posebno prijatno iznenađenje za nas bio je nastup baritona Saše Kovačića, koji je - iako već godinama uspešan solista - tek sad dobio prvu priliku da peva partiju Žorža Žermona. Njegov topao, tehnički siguran i elastičan glas, kao i odgovarajuće scensko držanje, koje je pomno pratilo psihološki preobražaj lika, rezultirali su profesionalnom i nadahnutom kreacijom na koju publika mora da reaguje. Za uspešan nastup svih mladih protagonista, velikim delom je zaslužan dirigent Jon Janku, koji ih je strpljivo upućivao u tajne živog scenskog nastupa. Bilo je uživanje pratiti ovu živu i lepu predstavu koja je zračila energijom nove generacije i posmatrati prepuni auditorijum koji zdušno bodri izvođače. Treba li veće potvrde da scenska umetnost traži nova lica i nova tumačenja, koja će izazvati pozitivan konkurentski duh? 
Olena PUŠKAŠ 

TRENUTNA POSTAVKA U SNP-U 

 

Violeta Valeri
Danijela Jovanović
Flora, njena prijateljica
Verica Pejić / Jelena Končar
Anina, Violetina služavka
Laura Pavlović / Jaroslava Benka-Vlček
Alfred Žermon
Saša Štulić / Saša Petrović
Žorž Žermon, njegov otac
Atila Mokuš / Vasa Stajkić
Gaston
Igor Ksionžik
Baron Dufol
Vladimir Zorjan / Branislav Vukasović
Markiz D'Obinji
Željko R. Andrić
Dr Grenvil
Goran Krneta
Đuzepe, Violetin sluga

Branislav Cvijić / Vladimir Stojković

Florin sluga
Jovan Pejić
  

HOR, ORKESTAR I BALET SNP-a
Solisti baleta
Jelena Lečić, Flavijus Sasu
Ansambl baleta
Maja Stanković, Frosina Dimovska, Jelena Marković, Višnja Drinjovski
Koncertmajstori
Aleksandra Krčmar, Vladimir Ćuković
Korepetitori
Danijela Hodoba-Leš, Irina Mitrović, Gleb Gorbunov
Inspicijenti
Tanja Cvijić, Dejan Teodorovic 

 

Sledeca predstava je zakazana za 5.mart 2009.god.UZIVAJTE!!!

 Diriguje:Aleksandar Kojic(debituje) http://www.youtube.com/watch?v=nu6rSxalLa0 A.Surev parada horskih hitova(mesoviti hor i simfonijski orkestar-ucenici muzicke skole ,,Isidor Bajic,,),diriguje Aleksandar Kojic.

 

 


pomama zvana nabuko

Generalna — Autor djuzepeverdi @ 12:27

Nabuko je dakle , 3 opera koju je Verdi komponovao za Milansku Skalu.Uvece 9. marta uoci premijere ove opere ,celi milano se okupio da bi ocenio telenat ovog mladog kompozitora ali i tumace uloga, medju kojima je istaknuta Djuzepina Streponi kao nadarana interpretatorka lika Abigejl.Publika napusta pozoriste odusevljena predstravom.Glas o tome prosirio se gradom, a Djuzepe Verdi postaje kompozitor o kome vredi govoriti i cije delo svakako treba poslusati.U Skali se 65 puta podigla zavesa za Nabuka, kako bi pozoriste uspelo da odgovori zahteve milanske publike, koja niposto nije zelela da popusti ovo glavno delo na pozorisnom repertoaru.Osnazen ovim sjajnim uspehom , Vedi zauvek izlazi iz anonimknosti kompozitor je zatrpan narudzbinama ne samo iz skale nego iz ostalih pozorista sirom Apeninskog poluostrva-iz Rima, Napulja, VEnecije, Firence...

 Jerusalim i Vavilon, 586.-587. p. n. e.

Likovi i Uloge

NABUKO (Nabucco), vavilonski kralj - bariton/Kamil Mara(SNP)
Ismael (Ismaele), rođak jerusalimskog kralja Sedekije - tenor/Igor Ksionzik(SNP)
Zakarija (Zaccharia), jevrejski prvosveštenik - bas/Branislav Jatic(SNP)
Abigaela (Abigaille), ćerka Nabuka i robinje - sopran/Svitlana Dekar/Valentina MIlenkovic(SNP)
Fenena (Fenenna), Nabukova ćerka - sopran/mecosopran/Violeta Sreckovic(SNP) http://www.violetasreckovic.com/
Abdalo (Abdallo), Nabukov vojskovođa - tenor/Slavoljub Kocic(SNP)
Vrhovni sveštenik boga Baala(Sacerdote di Belo) - bas/Goran Krneta(SNP)
Ana (Anna), Zakarijina sestra - sopran/Verica Pejic/Laura Pavlovic(SNP)

Vavilonska i jevrejska vojska, Jevreji, Leviti, Device, vavilonski dvorjani, straža i vojska na vavilonskom dvoru, magi (vavilonski sveštenici), narod (hor)

 

I.deo. Jerusalim

Solomonov Hram. Jevreji se mole Bogu da ih zaštiti od nadiruće vavilonske vojske. Prvosveštenik Zakarija dovodi taoca, Fenenu, ćerku vavilonskog kralja Nabuka. On očajnom narodnu vraća veru u Boga, govoreći im da niko nije izgubio ko je u boj išao sa verom u Njega. Zakarija poverava Fenenu Ismaelu i svi odlaze da brane Hram i Jerusalim. Fenena i Ismael ostaju sami. Fenena je jednom oslobodila Ismaela iz zarobljeništva u Vavilonu i krenula za njim u Jerusalim. On želi da joj se oduži i da je oslobodi, ali u tom trenutku u Hram ulazi Abigaela sa svojom pratnjom, svi preobučeni u Jevreje. Ona je takođe zaljubljena u Ismaela i nudi mu da spase njegov narod ako se oženi sa njom. On to odbija i ona želi da mu se osveti. U Hram beže ostaci jevrejske vojske i narod pred Nabukom koji trijumfalno ujahuje u hram. Zakarija preti da će ubiti Fenenu, ali ga Ismael u tome spreči. Nabuko zarobljava jevreje koji proklinju Ismaela i odvodi ih u ropstvo, a Hram i Jerusalim su u plamenu.

II deo ,,Nevernik,,

  • Scena I

Odaje u plati u Vavilonu. Nabuko je postavio Fenenu za regenta dok je on u ratu. Abigaela je našla dokument koji dokazuje da iako je prvorođena ćerka Nabuka, neće ona naslediti presto, već Fenena, pošto joj je majka robinja. Ona je skrhana tom činjenicom. Ulaze Sveštenik i Magi i saopštavaju joj da Fenena planira da oslobodi jevrejski narod. On joj predlaže da preotme presto i spreči je. Oni su već proširili glasine da je Nabuko pao u borbi i narod zove Abigaelu da vlada. Ona vidi priliku da povrati sjaj Vavilonu i Asiriji i kreće da sa Sveštenikom i Magima svrgne Fenenu.

  • Scena II

Dvorana u palati. Fenena je došla kod Zakarije da je preobrati u jevrejsku veru. Zakarija se moli Bogu da uskoro dođe vreme kada će Hram biti obnovljen i bezbožnički idoli uništeni. Leviti se okupljaju na molitvu kada dolazi Ismael. Oni ga proklinju, a on ih moli za milost. Uto ulazi Ana i zaustavlja ih jer je Fenena sada jevrejka, i on nije počinio zločin. Abigaela dolazi i traži krunu od Fenene. Ona odbija da joj je da, ali u tom trenutku se Nabuko vraća iz borbe. Uzima krunu i osuđuje kako svoju ćerku što je izdala svoj narod, tako i prevrtljive Mage. U svom ludom ponosu, on sebe proglašava za Boga, na šta ga udari munja sa neba. On gubi razum, a Abigaela koristi priliku da prigrabi krunu i presto.

III deo ,,Prorocanstvo,,

  • Scena I

Viseći vrtovi. Oko Abigaele je okupljeno plemstvo i svi joj odaju počast. Vrhovni Sveštenik joj donosi ukaz kojim se osuđuju jevreji i Fenena na smrt. Nabuko, pomućena uma, dolazi i zatiče Abigaelu na prestolu. Ona ga ubeđuje da je to u interesu carstva i navodi ga da potpiše ukaz. On to čini i Sveštenik odlazi sa ukazom. Nabuko tada shvata da je osudio i svoju ćerku i preklinje Abigaelu da je spase. On joj preti da će otkriti njeno poreklo, ali Abigaela uništava dokument i sada je jedini dokaz reč jednog poludelog starca.

  • Scena II

Na obalama Eufrata. Jevrejski narod zna da mu se sprema smrt i oplakuju izgubljenu zemlju koju nikada više neće videti (Hor Jevrejskih robova). Dolazi Zakarija i proriče da neće umreti, već da će se Judejski Lav ponovo uzdići, a da od Vavilona kamen na kamenu neće ostati i da će ih Bog spasiti. Oni u ovim rečima vide novu nadu.

IV deo ,,Svrgnuti Idol,,

  • Scena I

Nabukove odaje u palati. Nabuko je zarobljen u sopstvenim odajama i sa prozora vidi kako jevreje i Fenenu vode na gubilište. U očajanju on se baca na kolena i moli jevrejskom Bogu da mu pomogne, a za uzvrat će on osloboditi Jevreje i ponovo podići Hram. Razum mu se vraća i on kreće ka vratima. Upada Abdalo sa vrenim vojnicima i sa Nabukom kreću da zaustave dželate.

  • Scena II

Jevreji su skupljeni pred kipom boga Baala da budu ritualno žrtvovani. Fenena se moli Bogu da se sve brzo završi. Ulazi Nabuko sa vojskom i oslobađa ih. Kip Baala pada u prah. Svi u tome vide Božju volju. Dolazi Abigaela koja se otrovala i videvši moć jevrejskog Boga, moli oca i sestru za oprost, a Boga da joj se smiluje. Ona umire, a Zakarija u ime Jehove proglašava Nabuka kraljem.

Poznate muzicke numere:

  • Uvertita
  • zakarijina kavatina D'Egitto la sui lidi(Kad u Misiru) (I deo)
  • Abigaelina arija Anch'io dischiuso un giorno (I ja sam nekad davno) (II deo)
  • Zakarijina molitva Tu sull'labro de vegenti (Neka zbore usta moja) (II deo)
  • Finale II dela S'apressan gl'istanti (Trenutak još samo)
  • Hor jevreja Va pensiero (Pođi misli) (III deo)ovo je najpoznatija ,,Hor Jevreja,,http://www.youtube.com/watch?v=4BZSqtqr8Qk&feature=related                       
  • Zakarijino proročanstvo Oh! Chi piange? (O! Ko plače?) (III deo)
  • Nabukova arija Dio di Giuda (Bože Judeje) (IV deo)

 

fotografija iz snp-a (Branislav Jatic i hor) 

Sledece izvodjenje zakazano za 29.mart.2009.Scena Jovan Djordjevic.Dirigent: Željka Milanović; gostuje Kamil Mara, bariton, Rumunija(http://www.camilmara.ro).UZIVAJTE!!!


zivot verdija

Generalna — Autor djuzepeverdi @ 11:31

 

1813.god. rodjen je 10.oktobra u mestu  Le Roncole, nedaleko od Parme

1823.god. odlazi u Buseto na dalje muziicko skolovanje

1832.god. odbijen je na konkursu za upis na muzicku akademiju u Milanu.Upoznaje Vincenca Lavinjnu,koji ga tokom 3 god.poducava komponovanju.

1836.god. vencanje sa Margeritom

1838.god.smrt Verdijeve cerke Virdzinije

1839.god. smrt Verdijevog sina Icilija Romana.Izvodjenje Verdijeve prve opere ,,OBERTO,GROF OD SAN BONIFACIJA,,

1842.god.triumfalno izvodjenje opere  ,,NABUKO,, 9.marta

1853.god.neuspesno izvodjenje opere ,,TRAVIJATA,, u pozoristu La Finice u Veniciji 6.marta

1859.god. veencanje sa Djuzepinom Streponi

1861.god. izabran je za zastupnika Buseta

1871.god. izvodi operu ,,Aida,, za svecano otvaranje Suetskog kanala 

1874.god. komponuje slavni ,,rekvijem,, u cast rodoljubivog pisca Aleksandea Manconija

1893.god. izvodjenje ,,Falstafa,, Verdijeve poslednje opere 9.februara u Milanskoj Skali

1897.god.umire zena  Djuzepina Streponi

1901.god. umire 27.januara u Milanu 


Čestitamo!

Generalna — Autor djuzepeverdi @ 11:27
Ukoliko možete da pročitate ovaj članak, uspešno ste se registrovali na Blog.rs i možete početi sa blogovanjem.

Powered by blog.rs